Muški sterilitet

Povratak na Sterilitet

Sterilitet je ozbiljan problem savremenog društva, a poseban izazov predstavlja bračnom paru koji se sa ovim problem suočava. U praksi najčešći slučajevi su da jedan od partnera ima ovaj problem, ali se ne mogu isključiti ni situacije prisustvo problema kod oba partnera. Vekovno pitanje je: Ko je za sterilitet odgovorniji, muškarac ili žena? Prema današnjim naučnim saznanjima za sterilitet su podjednako odgovorni i muškarac i žena. Međutim, u rutinskoj lekarsko-ginekološkoj praksi, populističkim časopisima, koji se bave ovom problematikom, pa čak i u naučnim krugovima, mnogo je zastupljeniji i više se govori o ženskom sterilitetu, nego o muškom sterilitetu. Razlozi su mnogobrojni, a najčešći je predrasuda muškarca o ugroženoj muškosti ako se ustanovi da je problem kod njega i nerado pristajanje da govori o tome i da se podvrgne analizama.

Uzroci muškog steriliteta

Uzroci muškog steriliteta mogu biti SPOLJAŠNJI i UNUTRAŠNJI. SPOLJAŠNJI su zračenje, infekcije, pušenje, alkohol, nepravilna ishrana-gojaznost i slično. UNUTRAŠNJI uzroci podrazumevaju anatomskobiohenijske promene a u čijoj osonovi su geni. Genetika muškog steriliteta i sam proces dijagnostikovanja istog se mogu sagledati iz dva aspekta:

Aberanatan spermogram - dijagnostifikuje se izradom spermograma

Aberantan spermogram – potpuno odsustvo spermatozoida-azospermiju; smanjen broj spermatozoida-oligospermiju; izmenjena, patološka građa spermatozida-teratospermiju; smanjena pokretljivost spermatozoida-astenozoospermija.

Uzroci izmenjenog, patološkog spermograma mogu biti na različitim nivoima: na nivou hipotalamusa i hipofize, na nivou testisa, na nivou odvodnih kanala. Geni odgovorni za obrazovanje funkcionalnih spermatozoida (FS) se nalaze kako na autozomnim hromozomima, tako i na polnim  (X i Y) hromozomima. To mogu biti opšte funkcionalni geni, i/ili geni čija je uža specijalnost neka određena funkcija u procesu spermatogeneze. Govoriti o njihovom broju je nezahvalno, iz razloga što postoji veliki broj gena. Tako na primer, prema integrisanoj databazi humanih gena sa sajta GeneCards za azospermiju ili povezano sa azospermijom postoje 212 gena, oligospermiju 16 gena, teratospermiju 1 gen, astenozoospermiju 24 gena; a prema podacima NCBI-a (National Center for Biotechnology Information) za azospermiju ili povezano sa tim pojmom 122 gena, oligospermiju 28 gena, teratospermija 0, astenozoospermija 17 gena. Međutim, prema proceni nekih autora (Matzuk MM, Lamb DJ 2002) na posredan ili neposredan način u proces spermatogeneze je uključeno negde oko 2300 gena.

Normalan spermogram ali sterilitet postoji. Ne može se dijagnostikovati izradom spermograma

Normalan spermogram ali sterilitet  postoji

Ova vrsta steriliteta je specifična i suptilnija u smislu dijagnostikovanja. Vredosti spermograma su u granicama normale ali ipak postoji sterilitet. U takvim slučajevima najčešći uzrok je opterećen nasledni materijal. Dijagnostikovanje je otežano i često problematično.

Osnovna funkcija spermatozoida je dopremanje naslednog materijala oca do jajne ćelije majke čime se formira zigot i „program“ za budući razvoj embriona. Međutim, ako nasledni materijal oca nije u redu, u zavisnosti od tipa greške može doći do različitih posledica: odbacivanja ploda u ranoj fazi razvoja (majka ne registruje začeće), odstranjivanje ploda u kasnijoj fazi razvoja  (spontani abortus), razvoj i rađanje ploda sa različitim posledicama (mrtvorođena beba, beba sa teškim malformacijama). S obzirom na celokupne biološke okolnosti „najverovatnija i najčešća“ situacija kada je u pitanju genetski uzrokovan sterilitet od strane muškarca je da dođe do odbacivanja ploda u najranijoj fazi razvoja. Zbog toga što se „greške“ poreklom od muškaraca, efikasnije prepoznaju od strane imunološkog sistema majke. U takvim slučajevima veštačka oplodnja često nije efikasna i jedini put je genetsko savetovanje i pravilna familijarno-medicinska-genetska anamneza kako bi se ustanovila greška i razvila moguća izlazna strategija za takav bračni par. Inače kada su u pitanju greške naslednog materijala spermatozoida one mogu biti različitog karaktera i etiologije, od finih suptilnih mutacija do krupnih hromozomskih promena.

Zato je u razvijenim zemljama u poslednje vreme u opticaju sledeći pristup u lečenju steriliteta. Zajedno sa kliničkim ispitivanjima steriliteta ide i genetska evaluacija bračnog para i ako je potrebno rade se ciljani genetski testovi. Ne bilo koji genetski testovi, nego odgovarajući genetski test koji rešava specifičan problem vezan za određeni bračni par. Rezultati su mnogo pozitivniji jer se ovim pristupom dijgnostikuje pravi uzrok steriliteta. Tako je lečenje mnogo uspešnije.  Jednostavno ne pristupa se samo simptomatskom lečenju steriliteta. Zato ako se borite sa sterilitetom, zajedno sa kliničkim ispitivanjima i analizama radite i genetiku. I to prvo genetsko savetovanje. Da se sve razjasni i izvrši kompletna evaluacija genetskog statusa. I nakon toga ako dobijete valjano Vama razumljivo objašnjenje raditi ciljani genetski test. I trudite se da kliničke analaze spojite i usaglasite sa genetskim rezultatima. Ako ovo uspete rezultati će biti mnogo uspešniji.

Danas postoje genetski testovi kojima se pojedini problemi vezani za muški sterilitet mogu genetski dijagnostikovati. Takođe treba znati da postoje slučajevi kada nije neophodan i obavezan genetski test. Jer  nakon genetskog savetovanja se mogu dobiti valjane informacije koje mogu rešiti problem steriliteta za određeni bračni par.

 

Ako se borite sa sterilitetom borite se na način kako se to u razvijenim zemljama radi
KLINIČKA ISPITIVANJA i GENETSKO SAVETOVANJE daju NAJBOLJI REZULTAT
U nastavku pročitajte članak Rolf-Dieter Wegner Matthias Bloechle Genetic testing in couples with infertility  Zentrum für Pränataldiagnostik, Kudamm 199 und Institut
für Humangenetik, Charité Campus Virchow, Berlin Kinderwunschzentrum an der Gedächtniskirche, Berlin

Pitanja i odgovori

Vaša pitanja možete postaviti privatno nakon registracije u našem delu za ONLINE Savetovanje. Ukoliko ste već registrovani možete se prijaviti ovde.

 

Povratak na Sterilitet